EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 22.5.2017.
COM(2017) 515 final
Preporuka za
PREPORUKU VIJEĆA
o Nacionalnom programu reformi Luksemburga za 2017.
i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Luksemburga za 2017.
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 22.5.2017.
COM(2017) 515 final
Preporuka za
PREPORUKU VIJEĆA
o Nacionalnom programu reformi Luksemburga za 2017.
i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Luksemburga za 2017.
Preporuka za
PREPORUKU VIJEĆA
o Nacionalnom programu reformi Luksemburga za 2017.
i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Luksemburga za 2017.
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148. stavak 4.,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika 1 , a posebno njezin članak 5. stavak 2.,
uzimajući u obzir preporuku Europske komisije 2 ,
uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta 3 ,
uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća,
uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje,
uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora,
uzimajući u obzir mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu,
uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku politiku,
budući da:
(1)Komisija je 16. studenoga 2016. donijela Godišnji pregled rasta 4 , čime je označen početak Europskog semestra za koordinaciju ekonomskih politika za 2017. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 9. i 10. ožujka 2017. Komisija je 16. studenoga 2016. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja 5 , u kojemu je utvrdila da Luksemburg nije država članica za koju je potrebno provesti detaljno preispitivanje. Istog je dana Komisija donijela i preporuku za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja. Tu je preporuku Europsko vijeće odobrilo 9. i 10. ožujka 2017., a Vijeće donijelo 21. ožujka 6 .
(2)Kao država članica čija je valuta euro te s obzirom na visoku međusobnu povezanost ekonomija u ekonomskoj i monetarnoj uniji, Luksemburg bi trebao osigurati punu i pravovremenu provedbu Preporuke za europodručje koja je navedena u preporuci 2. u nastavku.
(3)Izvješće za Luksemburg za 2017. 7 objavljeno je 22. veljače 2017. U njemu je ocijenjen napredak Luksemburga u odnosu na provedbu preporuka za Luksemburg koje je Vijeće donijelo 12. srpnja 2016., mjere poduzete kao odgovor na preporuke donesene prethodnih godina te napredak Luksemburga u ostvarenju svojih nacionalnih ciljeva strategije Europa 2020.
(4)Luksemburg je 28. travnja 2017. dostavio svoj Nacionalni program reformi za 2017. i svoj Program stabilnosti za 2017. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa istodobno ocijenjena.
(5)Kad je riječ o programima država članica u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014. – 2020., u obzir su uzete relevantne preporuke po državama članicama. Kako je predviđeno zakonodavstvom kojim se uređuju europski strukturni i investicijski fondovi 8 , ako je potrebno poduprijeti provedbu relevantnih preporuka po državama članicama, Komisija od države članice može zatražiti da preispita i izmijeni svoje relevantne programe u okviru strukturnih i investicijskih fondova. Komisija je dostavila dodatne smjernice o primjeni tih odredbi 9 .
(6)Na Luksemburg se trenutačno primjenjuje preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu. Vlada u svojem Programu stabilnosti za 2017. planira smanjenje ukupnog suficita sa 1,6 % BDP-a u 2016. na 0,2 % BDP-a u 2017., nakon čega slijedi stabilno povećanje i postizanje suficita od 1,2 % BDP-a u 2021. Srednjoročni proračunski cilj, tj. strukturni deficit od 0,5 % BDP-a, i dalje će se ispunjavati s pozitivnom razlikom tijekom programskog razdoblja. Prema programu stabilnosti očekuje se da će udio državnog duga u BDP-u i dalje biti znatno ispod referentne vrijednosti od 60 % BDP-a iz Ugovora. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije vjerojatan je, uz iznimku 2018., kada je izrazito povoljan, i 2021., kada je izrazito oprezan. Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2017. predviđa se da će strukturni saldo zabilježiti suficit od 0,4 % BDP-a u 2017. i 0,1 % BDP-a u 2018., što je uglavnom u skladu s programom stabilnosti i iznad srednjoročnog proračunskog cilja. Općenito, Vijeće smatra da se predviđa da će Luksemburg 2017. i 2018. ispuniti odredbe Pakta o stabilnosti i rastu.
(7)S obzirom na predviđeno povećanje troškova povezanih sa starenjem zabrinutost u pogledu dugoročne fiskalne održivosti i dalje je prisutna. U okviru mirovinske reforme iz 2012. praćenje i ocjenjivanje održivosti mirovinskog sustava trebalo bi provoditi svakih pet godina od donošenja reforme. Vlada je prvo ocjenjivanje odlučila provesti ranije, u 2016. Iako je revizijom utvrđeno da mirovinski sustav i dalje redovito ostvaruje višak, čime je omogućeno nakupljanje znatnih mirovinskih pričuva, očekuje se da će mirovinski sustav od 2023. bilježiti negativan saldo. Prema novim revidiranim Eurostatovim projekcijama stanovništva predviđeno povećanje stanovništva bit će manje nego što se prethodno očekivalo. To će utjecati na stopu ovisnosti, koja će se povećati brže nego što se prethodno očekivalo, i uzrokovati veće predviđeno povećanje javnih rashoda za mirovine. Nije zabilježen napredak u usklađivanju zakonske dobi za umirovljenje sa životnim vijekom, kako je prethodno preporučilo Vijeće. Luksemburg se ističe kao jedina država članica u kojoj nije predviđeno povećanje zakonske dobi za umirovljenje za razdoblje 2013. – 2060. U Luksemburgu se do 2060. očekuje najveće povećanje udjela stanovništva koje ovisi o državnom financiranju u Uniji. U pogledu ranog umirovljenja Luksemburg je ostvario ograničen napredak. U srpnju 2015. parlamentu je predstavljen nacrt zakona kojim se mijenjaju pravila povezana s ranim umirovljenjem, a njegovo je donošenje još u tijeku. Rano umirovljenje općenito je i dalje raširena pojava, a poticaji za dulji radni vijek još uvijek su ograničeni. S obzirom na reviziju demografskih prognoza Luksemburg se suočava s daljnjim rizicima u vezi s rashodima za dugotrajnu skrb. Njihov udio u BDP-u već je jedan od najviših među državama članicama, a očekuje se da će se do 2060. povećati sa 1,5 % na 3,2 % BDP-a (što jeviše nego dvostruko povećanje u odnosu na trenutačnu razinu). U parlamentu se još raspravlja o projektu reforme osiguranja dugotrajne skrbi.
(8)Luksemburška tijela donijela su sveobuhvatnu poreznu reformu koja je stupila na snagu u siječnju 2017. Reformom su se uvele izmjene uglavnom u području izravnog oporezivanja za pojedince i poduzeća, kojima se željelo postupno smanjiti stopu poreza na dobit poduzeća (radi povećanja konkurentnosti) i povećati progresivnost poreza na osobni dohodak (radi veće pravednosti). Istodobno se povećanjem određenih poreznih rashoda može izazvati rizik od smanjenja porezne osnovice. Kako bi se povećala predvidivost poreznih prihoda, potrebno je dodatno proširiti poreznu osnovicu. To bi se posebno moglo postići revizijom postojećih niskih poreza na nekretnine i većim iskorištavanjem alternativnih izvora. To bi moglo uključivati i osiguravanje veće usklađenosti između poreza za zaštitu okoliša i ciljeva povezanih s diversifikacijom gospodarstva.
(9)Luksemburška tijela nastoje diversificirati gospodarstvo, uzimajući pritom u obzir rizike povezane s velikom ovisnošću o financijskom sektoru. Smanjenje oslanjanja gospodarstva na financijski sektor i dalje je najvažniji dugoročni izazov. Radi suočavanja s tim izazovom potrebno je prenijeti analizu diversifikacije u posebne mjere s jasno određenim rokovima. S obzirom na visoku razinu troškova rada u zemlji djelatnosti s višom dodanom vrijednošću pružaju potencijal za poticanje alternativnih izvora rasta. Stoga uspješna diversifikacija gospodarstva Luksemburga uvelike ovisi o sektorima koji su manje osjetljivi na razine troška rada. Ti se sektori uglavnom temelje na istraživanjima i inovacijama, koje karakterizira izrazita usmjerenost na tehnologiju i znanje. Smanjenjem ili uklanjanjem prepreka ulaganju i inovacijama koje ograničavaju gospodarski razvoj oslobodio bi se potencijal za inovacije i doprinijelo diversifikaciji. Dok su javna ulaganja iznad prosjeka europodručja, privatna ulaganja podbacuju. Održavanje visoke razine ulaganja nužno je za očuvanje izgleda za rast.
(10)Daljnjim bi se proširenjem već uspješnog sektora nefinancijskih usluga moglo doprinijeti diversifikaciji gospodarstva. U sektoru poslovnih usluga i dalje postoje velike regulatorne prepreke, posebno za računovođe, arhitekte, inženjere i odvjetnike. Za sve te profesije stopa poslovnih prihoda niža je od prosjeka za EU i prosječne stope za cjelokupno gospodarstvo. Stoga bi ograničenja u tim zanimanjima mogla biti štetna za konkurentnost poduzeća u Luksemburgu. Te prepreke uključuju široki opseg poslova rezerviranih za arhitekte, rezerviranje jednostavnih zadataka kao što su obračun plaća ili priprema poreznih prijava za visokokvalificirane stručnjake, rezerviranje poslova pružanja pravnog savjeta za odvjetnike te obveze u pogledu pravnog oblika i vlasničke strukture, pravila o nespojivosti i multidisciplinarna ograničenja za odvjetnike koja bi mogla biti nerazmjerna u odnosu na temeljna načela, kao što je profesionalna neovisnost, i odgovarajuće nadzorne mehanizme.
(11)Kako bi se izbjegli negativni učinci, potrebne su ciljane aktivne politike tržišta rada i programi cjeloživotnog učenja, posebno za starije radnike, čija je stopa zaposlenosti i dalje među najnižima u EU-u. Donesene su mjere za povećanje mogućnosti njihova zapošljavanja i povezanosti s tržištem rada. Od 1. siječnja 2016. provodi se zakon o reklasifikaciji radnika s radnim invaliditetom, čime se povećava mogućnost da ti radnici duže ostanu na tržištu rada. Međutim sveobuhvatna strategija, temeljena na savjetovanju sa socijalnim partnerima, još nije predložena. ,,Starosni pakt“, nacrt zakona koji je podnesen Parlamentu u travnju 2014. i kojim se želi potaknuti poduzeća s više od 150 zaposlenika da zadrže starije radnike, još nije donesen. Za uspjeh takvih politika i dalje će biti važne mogućnosti za usavršavanje s pomoću ciljanih aktivnih politika tržišta rada i cjeloživotnog učenja za podršku starijim radnicima. Ulaganje u vještine ključno je kako bi se u potpunosti iskoristile prednosti digitalizacije i zadržala konkurentnost.
(12)Znatan paket mjera donesen je kako bi se riješio problem nedostatne ponude nekretnina, ali njegov stvarni učinak tek će se utvrditi. Čini se da je nemogućnost pristupa građevinskom zemljištu, koje je uglavnom u vlasništvu privatnih osoba, jedna od glavnih prepreka povećanju stambene ponude. Ograničena stambena ponuda uz solidnu potražnju dovela je do trajnog povećanja cijena stambenih nekretnina. To doprinosi objašnjenju trenda sve veće zaduženosti kućanstava, koja je uglavnom hipotekarnog tipa. Nadalje, unatoč znatnim ulaganjima u prometnu infrastrukturu, rješavanje problema zagušenja prometa i dalje je izazov. Tome je uzrok i činjenica da se moderne radne prakse, kao što je rad na daljinu, u slučaju prekograničnih radnika destimuliraju fiskalnim politikama susjednih zemalja. Izazovi povezani sa stambenim nekretninama i mobilnošću vjerojatno će činiti dodatnu prepreku za diversifikaciju gospodarstva i povećanje konkurentnosti. Mogli bi biti i prepreka privlačenju visokokvalificiranih radnika na tržište rada.
(13)Komisija je u okviru europskog semestra provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Luksemburga i objavila je u Izvješću za Luksemburg za 2017. Ocijenila je i Program stabilnosti i Nacionalni program reformi te mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Luksemburgu prethodnih godina. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socioekonomsku politiku u Luksemburgu nego i njihovu usklađenost s pravilima i smjernicama EU-a s obzirom na potrebu jačanja sveopćeg gospodarskog upravljanja u EU-u na način da se na razini EU-a pridonosi budućim nacionalnim odlukama.
(14)Uzimajući u obzir tu ocjenu, Vijeće je preispitalo Program stabilnosti i smatra 10 da se očekuje da će Luksemburg ispuniti odredbe Pakta o stabilnosti i rastu,
PREPORUČUJE da Luksemburg 2017. i 2018. poduzme djelovanja kojima je cilj:
1.Povećati diversifikaciju gospodarstva, među ostalim uklanjanjem prepreka ulaganju i inovacijama. Ukloniti regulatorna ograničenja u sektoru poslovnih usluga.
2. Osigurati dugoročnu održivost mirovinskog sustava, ograničiti rano umirovljenje i povećati stopu zapošljavanja starijih osoba.
Sastavljeno u Bruxellesu
Za Vijeće
Predsjednik