EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 22.5.2017.
COM(2017) 514 final
Preporuka za
PREPORUKU VIJEĆA
o Nacionalnom programu reformi Litve za 2017.
i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Litve za 2017.
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 22.5.2017.
COM(2017) 514 final
Preporuka za
PREPORUKU VIJEĆA
o Nacionalnom programu reformi Litve za 2017.
i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Litve za 2017.
Preporuka za
PREPORUKU VIJEĆA
o Nacionalnom programu reformi Litve za 2017.
i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Litve za 2017.
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148. stavak 4.,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika 1 , a posebno njezin članak 5. stavak 2.,
uzimajući u obzir preporuku Europske komisije 2 ,
uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta 3 ,
uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća,
uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje,
uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora,
uzimajući u obzir mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu,
uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku politiku,
budući da:
(1)Komisija je 16. studenoga 2016. donijela Godišnji pregled rasta 4 , čime je označen početak Europskog semestra za koordinaciju ekonomskih politika za 2017. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 9. i 10. ožujka 2017. Komisija je 16. studenoga 2016. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja 5 , u kojemu je utvrdila da Litve nije država članica za koju je potrebno provesti detaljno preispitivanje. Istog je dana Komisija donijela i preporuku za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja. Tu je preporuku Europsko vijeće odobrilo 9. i 10. ožujka 2017., a Vijeće donijelo 21. ožujka 6 .
(2)Kao država članica čija je valuta euro te s obzirom na visoku međusobnu povezanost ekonomija u ekonomskoj i monetarnoj uniji, Litva bi trebala osigurati punu i pravovremenu provedbu preporuke za europodručje koja je navedena u preporuci 2. u nastavku.
(3)Izvješće za Litvu za 2017. 7 objavljeno je 22. veljače 2017. U njemu je ocijenjen napredak Litve u odnosu na provedbu preporuka za Litvu koje je Vijeće donijelo 12. srpnja 2016., mjere poduzete kao odgovor na preporuke donesene prethodnih godina te napredak Litve u ostvarenju svojih nacionalnih ciljeva strategije Europa 2020.
(4)Litva je 20. travnja 2017. dostavila svoj Nacionalni program reformi za 2017. i svoj Program stabilnosti za 2017. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa istodobno ocijenjena.
(5)Kad je riječ o programima država članica u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014. – 2020., u obzir su uzete relevantne preporuke po državama članicama. Kako je predviđeno zakonodavstvom kojim se uređuju europski strukturni i investicijski fondovi 8 , ako je potrebno poduprijeti provedbu relevantnih preporuka po državama članicama, Komisija od države članice može zatražiti da preispita i izmjeni svoje relevantne programe u okviru strukturnih i investicijskih fondova. Komisija je dostavila dodatne smjernice o primjeni tih odredbi 9 .
(6)Na Litvu se trenutačno primjenjuje preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu. Vlada u svojem Programu stabilnosti za 2017. planira poboljšanje ukupnog salda s deficita od 0,4 % BDP-a u 2017. na suficit od 1,3 % BDP-a u 2020. Očekuje se da će se tijekom programskog razdoblja srednjoročni proračunski cilj, odnosno strukturni deficit od 1 % BDP-a, ispuniti s pozitivnom razlikom. Dopušteno kretanje prilagodbe obuhvaća sustavnu mirovinsku reformu koja je započela 2016., a u 2017. odraz je drugih važnih strukturnih reformi, reforme tržišta rada i mirovinske reforme. Prema Programu stabilnosti očekuje se smanjenje udjela duga opće države u BDP-u sa 40,2 % BDP-a u 2016. na 33,8 % BDP-a u 2020. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje proračunske projekcije vjerojatan je. Istodobno nisu dovoljno precizirane mjere potrebne za ostvarenje planiranog ciljnog deficita od 2017. nadalje.
(7)U svojem Programu Stabilnosti za 2017. Litva je zatražila primjenu privremenog odstupanja od 0,5 % BDP-a u okviru preventivnog dijela u skladu sa „Zajednički dogovorenim stajalištem o fleksibilnosti u okviru Pakta o stabilnosti i rastu|” koji je Vijeće ECOFIN potvrdilo u veljači 2016. radi planirane provedbe važnih strukturnih reformi s pozitivnim učinkom na dugoročnu održivost javnih financija. To se prije svega odnosi na povećanje održivosti mirovinskog sustava jačanjem sustava indeksacije i postupnim povećanjem dužine mirovinskog staža. Tim reformama međutim nije uspostavljena automatska poveznica između dobi za umirovljenje i očekivanog životnog vijeka. Osim toga, reformama se osuvremenjuju radni odnosi s pomoću uvođenja novih vrsta ugovora o radu, kraćih otkaznih rokova, nižih otpremnina i fleksibilnijeg radnog vremena. Reformama se povećava i opseg i prikladnost naknada za nezaposlenost i naknada socijalnog osiguranja, širi područje primjene aktivnih politika tržišta rada i smanjuje razina nezakonitog i neosiguranog zaposlenja. Vlada smatra da reforme pozitivno utječu na održivost javnih financija jer bi u dugoročnom razdoblju prosječna godišnja ušteda na rashodima za mirovine iznosila gotovo 3,8 % BDP-a, dok bi se reformom tržišta rada prosječni godišnji broj zaposlenih osoba mogao povećati za gotovo 10 %, što je prilično vjerojatna pretpostavka. Dakle, ako se u potpunosti i pravodobno provede, ta će reforma imati pozitivan utjecaj na održivost javnih financija. Na temelju toga trenutačno se može ocijeniti da Litva zadovoljava uvjete za traženo privremeno odstupanje u 2017., pod uvjetom da primjereno provede dogovorene reforme, što će se pratiti u okviru europskog semestra. Međutim, s obzirom na to da je potrebno osigurati stalno poštovanje minimalnog referentnog mjerila (tj. strukturni deficit od 1,5 % BDP-a) i uzimajući u obzir mogućnost odstupanja koja je odobrena u okviru klauzule o sustavnoj mirovinskoj reformi (0,1 % BDP-a), trenutačno se može ocijeniti da Litva zadovoljava uvjete za dodatno privremeno odstupanje od 0,4 % BDP-a u 2017., što je malo niže od traženih 0,5 % BDP-a.
(8)Vijeće je 12. srpnja 2016. preporučilo Litvi da osigura da odstupanje od srednjoročnog proračunskog cilja bude ograničeno na mogućnost odstupanja povezanu sa sustavnom mirovinskom reformom 10 . Uzimajući u obzir mogućnost odstupanja povezanu s mirovinskom reformom odobrenu za 2016. i privremeno odstupanje povezano s provedbom strukturnih reformi odobreno za 2017., u 2017. bi bilo dopušteno pogoršanje strukturnog salda za 1,3 % BDP-a. Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2017. očekuje se da će Litva u 2017. ispuniti taj zahtjev. Litva bi u 2018. trebala ostvariti svoj srednjoročni cilj, uzimajući u obzir mogućnost odstupanja koja se odnosi na provedbu sustavne mirovinske reforme (odobreno za 2016.) i strukturne reforme (odobreno za 2017.), jer se privremena odstupanja prenose na razdoblje od tri godine. Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2017. ta je činjenica u skladu s maksimalnom nominalnom stopom rasta neto primarnih državnih rashoda od 6,4 % u 2018., što odgovara pogoršanju strukturnog salda od –0,6 % BDP-a. Ako se ne promijene politike, očekuje se da će Litva u 2018. ispuniti taj zahtjev. Općenito, Vijeće smatra da se predviđa da će Litva u 2017. i 2018. ispuniti odredbe Pakta o stabilnosti i rastu.
(9)Nakon posljednjeg povećanja neoporezive minimalne plaće porezno opterećenje osoba s niskim dohotkom tijekom posljednjih godina postupno se smanjivalo te je sada blizu prosjeka EU-a. Istovremeno su povećanja poreza kojima se nadoknađuje prethodno spomenuta promjena bila ograničena te je stoga udio poreznih prihoda u BDP-u i dalje među najnižima u EU-a, što ograničava sposobnost Litve da se suoči sa socijalnim izazovima. Niski porezni prihodi posljedica su relativno velikog udjela sive ekonomije i relativno niskih prihoda od poreza u području okoliša i oporezivanja kapitala.
(10)Iako je Litva posljednjih godina ostvarila napredak u prikupljanju PDV-a, njezin jaz PDV-a i dalje je među najvišima u EU-u. Nedovoljno prijavljivanje plaća pridonosi problemu niske razine ubiranja poreza. Povećanje porezne discipline pridonijelo bi rastu proračunskih prihoda, većoj pravednosti poreznog sustava i učinkovitosti gospodarstva.
(11)Očekuje se brži rast udjela ekonomski neaktivnog stanovništva starije dobi, a na temelju postojećih pravila o mirovinama predviđa se rast rashoda za mirovine kao udjela u BDP-u za približno 50 % do kraja 2030. Da bi se smanjili rashodi za mirovine koji opterećuju javne financije ključno je povezati mirovine i očekivani životni vijek.
(12)Litva je odgodila stupanje na snagu novog Zakona o radu i ostalih propisa o novom socijalnom modelu. To joj je prilika da osigura dobru ravnotežu između fleksibilnosti i sigurnosti u radnim odnosima. Velik udio osoba izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti i rastuća dohodovna nejednakost i dalje su glavni izazovi s kojima se suočava Litva. Omjer dohotka 20 % najbogatijih i 20 % najsiromašnijih kućanstava narastao je sa 5,3 u 2012. na 7,5 u 2015. i sada je drugi najviši u EU-u. To je štetno za gospodarski rast, makroekonomsku stabilnost i razvoj uključivog društva. Trenutačno se zbog niskih izdataka za socijalnu zaštitu taj problem ne može učinkovito riješiti socijalnom sigurnosnom mrežom. Nadalje, razlika između dohotka prije i poslije oporezivanja i socijalnih transfera među najnižima je u EU-u. Međutim, vlada je borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti uvrstila među svoje glavne prioritete. Propisima o novom socijalnom modelu predviđa se poboljšanje prikladnosti i obuhvata naknada za nezaposlenost, a razmatra se i poboljšanje prikladnosti socijalne pomoći. Te važne odluke još nisu donesene i provedene. Kako bi riješila problem siromaštva među starijim osobama Litva je u 2016. svojem zakonodavstvu o mirovinama dodala mehanizam indeksacije koji se može iskoristiti za poboljšanje prikladnosti mirovina.
(13)Važno je da Litva riješi izazove u području vještina i ukloni negativne učinke smanjenja broja radno sposobnih građana. Udio učenika s nedovoljnim osnovnim vještinama i dalje je visok. Unatoč visokim stopama stjecanja tercijarnog obrazovanja, visoko obrazovanje obilježeno je lošim standardima kvalitete i financijskim poticajima kojima se promiče prekobrojnost i neučinkovitost umjesto rezultata. Treba pokušati osigurati visokokvalitetnu nastavu na svim obrazovnim razinama (uključujući prekvalifikaciju i radne uvjete). To je ključno za borbu protiv nezadovoljavajućih rezultata i obrazovnih nedostataka i za osiguranje kvalitete u visokom obrazovanju (uključujući uvođenjem financiranja temeljenog na rezultatima i konsolidiranjem ustanova visokog obrazovanja). Trajno niska razina sudjelovanja odraslih u obrazovanju u Litvi ometa učinkovitost reformi tržišta rada i razvoj bolje kvalificirane radne snage. Litva svoje napore usmjerava na bolju ponudu i relevantnost mogućnosti za učenje koje nudi država, ali to dosad nije dalo konkretne rezultate. Kako bi postigla veće i održivije stope sudjelovanja odraslih u obrazovanju, Litva treba poticati i pojedince na učenje i poslodavce na pružanje većih mogućnosti za učenje svojim zaposlenicima.
(14)Nezaposlenost niskokvalificiranih i srednjekvalificiranih osoba i dalje je iznad prosjeka EU-a. Među osobama s invaliditetom stopa siromaštva je visoka, djelomično zbog njihove slabe integracije na tržištu rada. Mjere aktivne politike tržišta rada trenutačno ograničeno pomažu pojedincima pri povratku na tržište rada u Litvi. Litva može znatno povećati uključivost svojeg tržišta rada, među ostalim dodatnim mjerama potpore osobama s invaliditetom. To podrazumijeva, primjerice, jačanje potpore zapošljavanju i programa profesionalne rehabilitacije te bolju dostupnost sredstava namijenjenih rehabilitaciji. Nedavno donesenim Zakonom o zapošljavanju može se poboljšati provođenje mjera aktivne politike tržišta rada.
(15)Litva je posljednjih godina ostvarila napredak u pogledu poboljšanja socijalnog dijaloga. Socijalni partneri aktivno sudjeluju u raspravama o novom zakonu o radu i novom socijalnom modelu, a vlada je donijela akcijski plan za jačanje socijalnog dijaloga. Cilj mu je jačanje kapaciteta socijalnih partnera, promicanje kolektivnog pregovaranja i poboljšanje socijalnog dijaloga na svim razinama.
(16)Ishodi zdravstvene zaštite u Litvi i dalje imaju značajan negativan učinak na potencijalno dostupnu radnu snagu i produktivnost rada. Iako se ulažu napori da se pacijente usmjeri na troškovno učinkovitije vrste zdravstvene skrbi, snažno oslanjanje na bolničko liječenje i niski izdaci za prevenciju i javno zdravstvo i dalje ometaju uspješnost zdravstvenog sustava. Neposredna plaćanja vrlo su visoka, osobito za lijekove.
(17)Nepovoljna demografska kretanja znače da će rast sve više ovisiti o produktivnosti rada. U razdoblja 2000. – 2015. Litva je imala jednu od najviših stopa rasta produktivnosti rada među državama članicama, ali je u posljednje vrijeme taj rast usporen. Javna ulaganja u Litvi trpe zbog lošeg planiranja i povezanosti sa strateškim ciljevima. Intenzitet istraživanja i razvoja u javnom sektoru povećao se na vrijednost malo iznad prosjeka EU-a u 2015. dok intenzitet istraživanja i razvoja u poslovnom sektoru još uvijek zaostaje. Cilj „Litavskih smjernica za reformu znanstvene i inovacijske politike” donesenih u 2016. rješavanje je postojećih izazova u području istraživanja i inovacija. U tu svrhu pozivaju na reformu istraživanja i razvoja u institucijama, konsolidaciju istraživačkih institucija i institucija visokog obrazovanja, znanstvenih centara i tehnoloških parkova te bolju koordinaciju politika, praćenja i evaluacije. Litva je ostvarila određeni napredak u pružanju potpore alternativnim načinima financiranja, što je pridonijelo osnivanju brojnih fondova poduzetničkog i početnog kapitala. Osim toga, vlada je nedavno donijela zakon o skupnom ulaganju.
(18)Broj slučajeva primanja mita koje rješava sud posljednjih je godina u stalnom porastu iz čega je vidljivo da je Litva intenzivirala napore za borbu protiv korupcije. Međutim, u nekim važnim područjima, kao što su zdravstvo i javna nabava, propisi o suzbijanju administrativne korupcije i korupcije na visokoj razini ne primjenjuju se uvijek u praksi. Sektor zdravstva trpi zbog česte prakse neformalnih plaćanja liječnicima. Javna nabava nedovoljno je transparentna, osobito na općinskoj razini. Osim toga, neodgovarajuća rješenja o zviždačima obeshrabruju dojave o mogućim nepravilnostima u javnom i privatnom sektoru. Vlada u svojem programu borbe protiv korupcije kao jedan od prioriteta navodi suzbijanje korupcije u sektoru zdravstva. Uz to, kako bi smanjila rizik od korupcije i sukoba interesa u području nabave male vrijednosti, vlada je javne naručitelje obvezala na objavu informacija na internetu o otvorenim natječajima, uspješnim ponuditeljima i dodijeljenim ugovorima. Međutim, kako bi se osigurala provedba tih politika, potrebno je njihovo neprekidno praćenje.
(19)Komisija je u okviru europskog semestra provela sveobuhvatnu analizu litavske ekonomske politike i objavila je u Izvješću za Litvu za 2017. Ocijenila je i Program stabilnosti, Nacionalni program reformi te mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Litvi prethodnih godina. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socioekonomsku politiku u Litvi nego i njihovu usklađenost s pravilima i smjernicama EU-a s obzirom na potrebu jačanja sveopćeg gospodarskog upravljanja u EU-u na način da se na razini EU-a pridonosi budućim nacionalnim odlukama.
(20)Uzimajući u obzir tu ocjenu, Vijeće je preispitalo Program stabilnosti, a njegovo je mišljenje 11 posebno navedeno u preporuci 1. u nastavku,
PREPORUČUJE da Litva 2017. i 2018. poduzme djelovanja kojima je cilj:
1.Nastaviti s provedbom fiskalne politike u skladu sa zahtjevima preventivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu, što znači da bi 2018. trebala i dalje ostati pri svojem srednjoročnom proračunskom cilju, uzimajući u obzir mogućnost odstupanja koja se odnosi na provedbu sustavne mirovinske reforme i strukturne reforme za što je odobreno privremeno odstupanje. Poboljšati poreznu disciplinu i proširiti poreznu osnovicu na izvore koji manje narušuju rast. Poduzeti korake za rješavanje izazova fiskalne održivosti povezanih s mirovinama.
2.Riješiti problem nedostatka vještina s pomoću učinkovitih mjera aktivne politike tržišta rada i obrazovanja odraslih te poboljšati obrazovne rezultate nagrađivanjem kvalitete u podučavanju i visokom obrazovanju. Poboljšati djelotvornost zdravstvenog sustava jačanjem izvanbolničke skrbi, prevencije bolesti i pristupačnosti. Osigurati primjereniju socijalnu sigurnosnu mrežu.
3.Poduzeti mjere za povećanje produktivnosti poboljšanjem učinkovitosti javnih ulaganja i jačanjem njezine povezanosti sa strateškim ciljevima Litve.
Sastavljeno u Bruxellesu
Za Vijeće
Predsjednik