EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 22.5.2017.
COM(2017) 506 final
Preporuka za
PREPORUKU VIJEĆA
o Nacionalnom programu reformi Estonije za 2017.
i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Estonije za 2017.
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 22.5.2017.
COM(2017) 506 final
Preporuka za
PREPORUKU VIJEĆA
o Nacionalnom programu reformi Estonije za 2017.
i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Estonije za 2017.
Preporuka za
PREPORUKU VIJEĆA
o Nacionalnom programu reformi Estonije za 2017.
i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Estonije za 2017.
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148. stavak 4.,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika 1 , a posebno njezin članak 5. stavak 2.,
uzimajući u obzir preporuku Europske komisije 2 ,
uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta 3 ,
uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća,
uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje,
uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora,
uzimajući u obzir mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu,
uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku politiku,
budući da:
(1)Komisija je 16. studenoga 2016. donijela Godišnji pregled rasta 4 , čime je označen početak Europskog semestra za koordinaciju ekonomskih politika za 2017. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 9. i 10. ožujka 2017. Komisija je 16. studenoga 2016. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja 5 , u kojemu je utvrdila da Estonija nije država članica za koju je potrebno provesti detaljno preispitivanje. Istog je dana Komisija donijela i preporuku za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja. Tu je preporuku Europsko vijeće odobrilo 9. i 10. ožujka 2017., a Vijeće donijelo 21. ožujka 2017. 6
(2)Kao država članica čija je valuta euro te s obzirom na visoku međusobnu povezanost ekonomija u ekonomskoj i monetarnoj uniji, Estonija bi trebala osigurati punu i pravovremenu provedbu Preporuke za europodručje koja je navedena u preporuci 1. u nastavku.
(3)Izvješće za Estoniju za 2017. 7 objavljeno je 22. veljače 2017. U njemu je ocijenjen napredak Estonije u odnosu na provedbu preporuka za Estoniju koje je Vijeće donijelo 12. srpnja 2016., mjere poduzete kao odgovor na preporuke donesene prethodnih godina te napredak Estonije u ostvarenju svojih nacionalnih ciljeva strategije Europa 2020.
(4)Estonija je 28. travnja 2017. dostavila svoj Program stabilnosti za 2017., a 4. svibnja 2017. svoj Nacionalni program reformi za 2017. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa istodobno ocijenjena.
(5)Kad je riječ o programima država članica u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014. – 2020., u obzir su uzete relevantne preporuke po državama članicama. Kako je predviđeno zakonodavstvom kojim se uređuju europski strukturni i investicijski fondovi 8 , ako je potrebno poduprijeti provedbu relevantnih preporuka po državama članicama, Komisija od države članice može zatražiti da preispita i izmjeni svoje relevantne programe u okviru strukturnih i investicijskih fondova. Komisija je dostavila dodatne smjernice o primjeni tih odredbi 9 .
(6)Na Estoniju se trenutačno primjenjuje preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu. Vlada je u Programu stabilnosti za 2017. smanjila svoj srednjoročni proračunski cilj sa strukturnog salda na deficit od 0,5 % BDP-a. Vlada predviđa da će nakon što je u 2016. ostvarila suficit opće države od 0,3 % BDP-a u 2017. zabilježiti deficit od 0,5 % BDP-a i 0,8 % BDP-a u 2018. U skladu s procjenama iz Programa stabilnosti to odgovara strukturnom suficitu od 0,2 % BDP-a u 2017. i deficitu od 0,5 % BDP-a u 2018., pri čemu se poštuje srednjoročni proračunski cilj. Međutim, na temelju ponovno izračunanog 10 strukturnog salda predviđa se da će deficit iznositi 0,1 % BDP-a u 2017. i 0,9 % BDP-a u 2018., što je ispod novog srednjoročnog proračunskog cilja. Prema Programu stabilnosti očekuje se da će bruto državni dug ostati ispod 10 % BDP-a u 2017. i 2018. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije vjerojatan je za 2017. i 2018., a za kasnije godine programa je povoljan. Istovremeno je rizično pretpostaviti povećanje prihoda od brojnih novih poreznih mjera koje stupaju na snagu u 2018.
(7)Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2017. predviđa se da će strukturni saldo zabilježiti deficit od 0,3 % BDP-a u 2017., što je iznad srednjoročnog proračunskog cilja. Estoniji se u 2018. preporučuje da i dalje bude u skladu sa svojim srednjoročnim proračunskim ciljem. Ne bude li promjene u politikama, postoji rizik od određenog odstupanja od tog zahtjeva. Općenito, Vijeće smatra da Estonija treba biti spremna poduzeti dodatne mjere za osiguranje usklađenosti u 2018.
(8)Estonija je poduzela mjere kojima se osigurava pružanje i dostupnost visokokvalitetnih usluga, uključujući socijalne usluge na lokalnoj razini u okviru reforme lokalne uprave. Konkretno, Estonija je donijela Zakon o upravnoj reformi radi lakšeg razvoja održivih lokalnih općina koje mogu financirati svoje aktivnosti, planiranja razvoja i rasta te pružanja kvalitetnih usluga. Uspješno je dovršila dobrovoljnu fazu spajanja lokalnih općina i provodi Zakon o socijalnoj skrbi. Za dovršetak reforme lokalne uprave još je potrebno poduzeti neke ključne korake. Revizija sustava financiranja općina još nije provedena. Dodatni zakonodavni akti koji se odnose na nadležnosti i podjelu zadaća između općina i središnje vlade još su u pripremi. Donošenje tih prijedloga ključno je za osiguranje pružanja kvalitetnih javnih usluga u područjima kao što je obrazovanje, rad mladih, promicanje zdravlja i promet.
(9)Rodni jaz u plaćama u Estoniji u 2015. se smanjio sa 28,3 % u 2014. na 26,9 % , ali je i dalje najviši u Uniji. Vlada poduzima korake za daljnje smanjenje tog jaza. Konkretno, donesen je i provodi se Plan za blagostanje za razdoblje 2016. – 2023., čiji je cilj uklanjanje rodne segregacije na tržištu rada i borba protiv stereotipa. Tek treba donijeti izmjenu Zakona o ravnopravnosti spolova kako bi inspektorati rada dobili zadaću strožeg praćenja ravnopravnosti spolova u privatnom sektoru. Razmatra se i revizija sustava roditeljskog dopusta radi veće fleksibilnosti uzimanja roditeljskog dopusta. Promjene zakonodavstva još nisu donesene.
(10)Dohodovna je nejednakost u Estoniji visoka. Omjer dohotka 20 % najbogatijih i 20 % najsiromašnijih kućanstava narastao je sa 5,4 u 2012. na 6,2 u 2015. te je sada sedmi najviši u EU-u. Čini se da je ključni pokretač te promjene velika disperzija plaća uzrokovana snažnim rastom dohotka među radnicima s višim kvalifikacijama. U apsolutnim brojkama dohodak 10 % najsiromašnijih kućanstava zaostajao je za rastom medijana dohotka što je uzrokovalo probleme povezane s primjerenošću socijalne sigurnosne mreže. Tome pridonosi i činjenica da naknade (osobito mirovine, socijalna pomoć i naknade za nezaposlenost) ne prate rast dohodaka na tržištu rada. To je dovelo i do postupnog povećanja stope rizika od siromaštva sa 15,8 % u 2010. na 21,6 % u 2015. Poduzeti su znatni napori kako bi porezni sustav od 2018. postao progresivniji, osobito za osobe s niskim dohotkom, tako što je podignuta osnovna naknada za sustav poreza na osobni dohodak.
(11)Rashodi poduzeća u području istraživanja, tehnologije i inovacija porasli su na 0,69 % u 2015., ali njihova ukupna razina i dalje je ispod prosjeka EU-a koji iznosi 1,3 % Udio poduzeća koje karakterizira izrazita usmjerenost na visoku tehnologiju i znanje i dalje je ograničen, a broj novih doktorskih diplomanata je nizak. U posljednjih nekoliko godina rast plaća stalno premašuje rast produktivnosti, što utječe na dobit i tako usporava rast ulaganja. Smanjenje ulaganja u tehnološki razvoj može uzrokovati manji rast dodane vrijednosti u izvozu od očekivanog, osobito kada je u pitanju roba, a predstavlja i rizik za rast proizvodnje. Opseg ugovorenih istraživanja između sveučilišta i poduzeća povećao se u 2015. Međutim, suradnja između dva sektora i dalje je ograničena usprkos mjerama koje je poduzela vlada. Estonija je dodatno poboljšala svoje poslovno okruženje, ali dugotrajni stečajni postupci i stopa povrata za osigurane vjerovnike i dalje su prepreka ulaganjima. U 2016. pokrenut je projekt za poboljšanje stečajnog okvira kako bi postupak postao brži i djelotvorniji i kako bi se povećala stopa uspješnih zahtjeva. Međutim, izmjene zakonodavnog okvira još nisu donesene.
(12)Komisija je u okviru europskog semestra provela sveobuhvatnu analizu estonske ekonomske politike i objavila je u Izvješću za Estoniju za 2017. Ocijenila je i Program stabilnosti, Nacionalni program reformi te mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Estoniji prethodnih godina. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socioekonomsku politiku u Estoniji nego i njihovu usklađenost s pravilima i smjernicama EU-a s obzirom na potrebu jačanja sveopćeg gospodarskog upravljanja u EU-u na način da se na razini EU-a pridonosi budućim nacionalnim odlukama.
(13)Uzimajući u obzir tu ocjenu, Vijeće je preispitalo Program stabilnosti, a njegovo je mišljenje 11 posebno navedeno u preporuci 1. u nastavku,
PREPORUČUJE da Estonija 2017. i 2018. poduzme djelovanja kojima je cilj:
1.Nastaviti s provedbom fiskalne politike u skladu sa zahtjevima preventivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu, što znači da bi 2018. trebala i dalje biti u skladu sa svojim srednjoročnim proračunskim ciljem. Osigurati primjereniju socijalnu sigurnosnu mrežu. Poduzeti mjere za smanjenje rodnog jaza u plaćama, osobito povećanjem transparentnosti plaća i revizijom sustava roditeljskog dopusta.
2.Promicati privatna ulaganja u istraživanja, tehnologiju i inovacije, među ostalim provedbom mjera za jačanje suradnje između akademske zajednice i poduzeća.
Sastavljeno u Bruxellesu
Za Vijeće
Predsjednik